Nakon 32 godine od njenog rušenja tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, džamija Ahmed-bega Salihbegovića u Bijeljini ponovo je otvorila vrata vjernicima.
Ovaj historijski objekt, izgrađen 1875/1876. godine, svečano je otvoren u prisustvu velikog broja vjernika, zvaničnika i gostiju.
Muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus, izaslanik reisul-uleme, istakao je da obnova džamije predstavlja vraćanje kontinuiteta tradicije i važan trenutak za Islamsku zajednicu. Naglasio je da džamije, kao i crkve i sinagoge, predstavljaju zajedničko kulturno dobro svih ljudi u Bosni i Hercegovini.
Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović podsjetio je da je obnova džamije Ahmed-bega Salihbegovića povratak duhovnog i kulturnog identiteta muslimana u Bijeljini, dok je glavni imam MIZ Bijeljina Samir-ef. Camić naglasio da je riječ o trećem obnovljenom objektu u ovom gradu, što svjedoči o istrajnosti i snazi zajednice.
Svečanosti su prisustvovali i državni i entitetski zvaničnici. Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Nerin Dizdar naglasio je da obnova džamije šalje poruku nade, mira i opstanka, dok je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić poručio da ovakvi događaji trebaju okupljati i spajati ljude.
Zastupnik u NSRS Ramiz Salkić istakao je da obnova porušenih džamija znači obnovu dostojanstva i opstojnosti Bošnjaka na ovim prostorima, dok je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović naglasio važnost poštovanja svih sakralnih objekata.
Obnovom Ahmed-begove džamije, koja je uz Atik džamiju i džamiju Ahmed-age Krpića treći obnovljeni vjerski objekt u Bijeljini, potvrđeno je da vjera i tradicija Bošnjaka u Semberiji i dalje žive, uprkos teškim stradanjima i pokušajima brisanja tragova postojanja.
Vakifima su uručene vakufname, a vrata džamije svečano je otključao najveći vakif Suljo Dragić.
